Riječki karneval

Šest stoljeća pokladne tradicije Riječkog kraja te utjecaj venecijanskog i austrijskog građanskog karnevala temelji su na kojima je obnovljeni Riječki karneval 1982. godine počeo graditi svoj osebujan identitet. Započevši sa samo tri domaće karnevalske skupine i stotinjak sudionika prerastao je u međunarodnu manifestaciju koja danas broji, samo u Međunarodnoj karnevalskoj povorci, preko deset tisuća sudionika iz desetak zemalja svijeta. Brojnost sudionika i gledatelja priskrbila je Riječkom karnevalu 1995. godine punopravno članstvo u Europskoj udruzi karnevalskih gradova i svrstala ga među najznačajnije u Europi.

Karnevalsko ludilo započinje svoj ritual Izborom kraljice Karnevala i predajom ključeva grada meštru Karnevala. Koncerti, izložbe, predstave, redute i fešte ispunjavaju dane u iščekivanju krune karnevalskih svečanosti - velike maskirane povorke. Natjecanje u maštovitosti, duhovitosti i originalnosti, vatromet boja i oblika, rezultira paradom stotine alegorijskih kola, tisuća maski i nemjerljivog broja gledatelja. Riječki karneval nametnuo se svojom posebnošću gradu, regiji i Hrvatskoj kao peto godišnje doba - doba ludovanja i opuštanja, a svojim bogatim zabavnim, sportskim i kulturnim programom zadovoljio sve uzraste i ukuse.

Riječki karneval se teško može opisati ili u potpunosti dočarati fotografijama ili televizijskim prijenosom. Riječki karneval treba doživjeti i proživjeti. Na posljednjoj održanoj karnevalskoj povorci 2010. godine sudjelovalo je 8000 tisuća maškara raspodijeljenih u 94 grupe, a povorku su uveličala i 73 alegorijska vozila. Sve skupa povorku je uživo pratilo gotovo 100 hiljada ljudi, a osigurani prijenosi uživo brojne su ljubitelje Karnevala prikovali uz ekrane. Povorka je, kao i uvijek, prošla u savršenom redu, a fešta se nastavila do kasno u noć.