Mljet - nacionalni park

MLJET je naoko nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km. No, prirodoslovno je to otok osebujnosti i kontrasta, a Nacionalni park MLJET proglašen 1960. zauzima njegov sjeverozapadni dio.

Mljet ima jedinstvenu panoramu razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, a njegovi se vrhovi strmo izdižu iznad morske površine, zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu. Najviši vrh otoka Mljet je Veliki Grad (514 m), a smještenje iznad Babinog Polja na udaljenosti od 0:45 h laganog hoda.

Vanjska obala Mljeta, otvorena južnom moru, strma je i puna "garma" - urušenih pećina. Obala okrenuta kopnu i buri niža je i pristupačnija. Sustav slanih jezera predstavlja jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan u svjetskim razmjerima. Jedino na ovim obalama nalaze se neke endemične dalmatinske biljke, s ljepoticom, dubrovačkom zečinom, na čelu. Bujna vegetacija otoka pribavila je Mljetu atribut zelenog otoka. Danas na Mljetu raste čak pet različitih tipova šuma. Uz šume, biološki su osobito značajna i neka druga staništa: priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene, kao i one u unutrašnjosti otoka, te bilje obalnih grebena. Specifičnost faune Mljeta je odsutnost zmija otrovnica radi prisutnosti indijskog mungosa. Dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera.

Na otočiću Svete Marije sred Velikog jezera nalazi se drevni benediktinski samostan i crkva iz 12. stoljeća. Na lokalitetu Polače nalazimo ostatke rimske palače i fortifikacija, te starokršćansku baziliku uklopljenu u živopisan zaljev.

Ugodnom boravku pogoduje kupanje, sunčanje, te šetnja stazama oko jezera i do vrhova, a za lijepa vremena pruža se prekrasan pogled na cijeli nacionalni park, a također i na Pelješac i morsku pučinu sve do Korčule.