Amfiteatar u Puli

Amfiteatar u Puli ili PULSKA ARENA (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Uspoređujući ga s više od 200 rimskih amfiteatara, plašt pulskog amfiteatra s četiri stubišna tornja je najsačuvaniji i rijedak primjer jedinstvenih tehničkih i tehnoloških rješenja. Po veličini zauzima 6. mjesto među rimskim amfiteatrima na svijetu, te je jedini u svijetu čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana.

Arena krasi (zajedno s tlocrtom Motovuna) naličje novčanice od 10 kuna.

Opis građevine
Zidni plašt s velikim polukružnim otvorima izgrađen je od domaćeg vapnenca. Kamen za gradnju amfiteatra dopremao se na gradilište iz kamenoloma oko Pule. Kamenoloma oko Pule ima više, ali najpoznatiji je vinkuranski koji je i danas poznat pod imenom Cave Romane. Izuzetno geometrijski pravilna građevina ima eliptični izgled, duljine 132m (duža os), širine 105m (kraća os) i visine na morskoj strani do 32 metara. Zbog pojednostavnjenja i stabilnosti, istočni dio konstrukcije sa samo dva kata položen je na prirodno uzvišenje. Zapadni dio amfiteatra, okrenut moru, izgrađen je na tri kata. Središte amfiteatra je borilište ili arena veličine 68 x 42 m.

Gradnja
Sama gradnja Arene se odvijala u nekoliko faza tijekom 1. stoljeća. Smatra se da je već u doba cara Augusta na istom mjestu stajala slična,ali manja i pretežno od drva izrađena građevina. Za vrijeme vladavine dinastije Flavijevaca (Vespazijan, Tit, Domicijan) u drugoj polovici 1. stoljeća Arena je dodatno proširena, a drveni dijelovi su zamjenjeni kamenom, a Arena poprima današnji izgled. Zanimljivo je da se u otprilike isto vrijeme gradi Koloseum u Rimu. Još nije u potpunosti poznato zašto su uopće Rimljani u Puli gradili ovako monumentalnu građevinu. Jedna legenda kaže da je amfiteatar u Puli dao sagraditi car Vespazijan u čast svojoj ljubavnici Antoniji Cenidi koja je u Puli imala posjede.

Rekonstrukcije Arene
Godine 1932. obnovljeno je gledalište samo s jedne strane amfiteatra (i to jedan "kat" gledališta, ako radimo analogiju sa starim gledalištem) tako da danas u Arenu stane oko 5.000 ljudi. Posljednja rekonstrukcija Arene bila je sredinom 1980-tih. Smatra se da je nestručna rekonstrukcija 1980-tih "zaslužna" što Arena danas nije na Listi svjetske baštine UNESCO-a. U tijeku je nova rekonstrukcija (pokrenuta 2008.) koja će odvijati u nekoliko faza, a pretpostavlja se da će trajati oko 20-tak godina.

Arena danas
-arena je danas prvorazredna turistička atrakcija Pule, ali i cijele Hrvatske. Međutim, posve je jasno da je turistički premalo iskorištena. Arenu godišnje posjeti oko 300 000 posjetitelja, a godišnja zarada iznosi oko 1 milijun eura. Za usporedbu rimski Koloseum godišnje posjeti više od 5 milijuna posjetitelja sa zaradom od 32 milijuna eura.
-od 1954.g u Areni se svake godine održava Festival igranog filma u Puli koji nakon raspada Jugoslavije gubi blještavilo i glamur koji je do tada imao.
-i danas je magnet i za popularne svjetske glazbenike: Luciano Pavarotti, Andrea Bocelli, Jose Carreras, Jamiroquai, Eros Ramazzoti, Norah Jones, Zucchero, Elton John, Sting, Michael Bolton, Il Divo, Manu Chao.